Alergije i njihovi uzroci

Alergije su jedan od uzroka oboljenja kojem se poklanja premalo pažnje. Najčešće se smatra da se radi o jednom kroničnom oboljenju, kada liječnička terapija ne postigne rezultate ozdravljenja. Ali, nije svaki miš koji se grebe i češe, kronični "češo-miš" i nema svaki kunić koji kiše, jednostavno kunićevu hunjavicu. Kada se male životinje kao kunići, štakori, miševi, degui, zamorci i ostali, često češu, imaju proljev, kišu, oči im suze ili imaju iscjedak iz nosa, mogu uzrok tome vrlo lako biti alergije.

Kod svih tih simptoma se, naravno, prvo potraži veterinar! Kihanje i iscjedak iz nosa mogu biti prvo izazvani infekcijama dišnih puteva. Oči koje suze ili imaju gnojni iscjedak, imaju najčešće kao uzročnika upalu, ili gljivićnu infekciju ili apsces u vilici. Često češanje je obićno uzrokovano napadom parazita ili gljivica. Proljev može imati različite uzroke, kao bakterije, krivu prehranu ili otrovanje.
Veterinar mora oboljelu životinju detaljno pregledati. Ako je potrebno, uzme bris, pregleda na kulture, provjeri prehranu životinje i po potrebi propiše odgovarajući lijek (antibiotik kod infekcija, parazita ili napada gljivica).

Ako liječenje nema nikakvog uspjeha, u tom slućaju bi alergija mogla biti uzročnik problema.

Uzroci alergija direktno u kavezima/nastambama

Suha hrana: kod proljeva se izbace sve vrste suhe hrane i zamijene sa novima. Sve vrste suhe hrane, svejedno da li žitarice, sjemenke, sušeno povrće, sušene mirodijske biljke, sijeno i sl. mogu biti onečišćene sa plijesni i parazitima. Dulje čuvanje izazove često jači napad plijesni i parazitima.

Svježa hrana: pazite na to da li određene vrste svježe hrane dovode do problema. Operite, osušite, tj. ogulite svaku svježu hranu prije hranjenja! Hranite jedan tjedan samo svježe vrste kod kojih ste sigurni da se dobro podnose. Ako su se simptomi povukli, dajte svaki tjedan samo jednu novu sortu dodatno i točno pratite, napr., ako ima promjena u izmetu, kako bi lakše razaznali vrste koje životinja ne podnosi.

Stelja: Nabavite novu vrstu stelje za nastambe. Upravo strugani komadići mekanog drveta mogu dovesti do problema na koži ili dišnim putevima, jer su često proizvedeni od brzo rastućeg igličastog stabla koja sadrže eterićna ulja. Prašnjava stelja može dišne puteve prejako iritirati, pa stoga počnite koristiti stelju koja ne praši.

Stabla i kora: prije svega četinari ne samo da su teže probavljivi, već sadrže i razna eterićna ulja koja mogu sluznicu jako iritirati. Neki glodavci reagiraju i na druge vrste drveta, među njih spada i pluto, također sa alergijama u svim formama oboljenja dišnih puteva.

Sijeno i slama mogu biti jako zaraženi sa plijesni i gljivicama. Ove mogu dovesti do teških oštećenja dišnih puteva. Jako stvaranje plijesni se lako može prepoznati: sijeno i slama su grumenasti, imaju miris po plijesni, vlažni su ili prejako praše. Slama često ima crne fleke ako je napadnuta plijeni ili gljivicama. Laganiji napad plijesni je teže prepoznati, a kod osjetljivih životinja također vodi do problema sa dišnim putevima. Miris po plijesni ili jače prašenje kada se strese, pokazuje prisutnost gljivica.

Nije potrebno stoga odustati od sijena i slame, već samo treba prije upotrebe dobro provjeriti, a kod pojave alergija obavezno promijeniti vrstu. Kod osjetljivih životinja se pokazalo korisnim koristiti samo sijeno koje je sušeno vrućim zrakom, jer u njemu nema klica plijesni.

Rijeđe su uzročnici različite vrste sjemenki, trava ili mirodijskih biljaka. Tada bi vlasnik trebao pokušati nuditi samo po jednu vrstu kako bi prepoznao sortu koja izaziva alergiju. U tom se slućaju ne koristi mješavina, već samo pojedinaćna vrsta koja se tjedan dana hrani, pa ako se alergija povuče, zamijeni se za drugu, dok se ne otkrije koja vrsta izaziva alergiju. Isto je sa sijenom - promijeniti vrstu i promatrati da li su se simptomi povukli ili ne, pa tako testirat sortu po sortu. Najčešće se neke sorte dobro podnose, druge ne.

Materijali / vreće i tuneli od materijala: najčešći izazivać alergija su detrdženti, omekšivaći i mirisi. Kada male životinje imaju ručnike, vreće za spavanje ili druge predmete u nastambi, koje je potrebno redovito prati, tada mogu parfimirani detrdženti i omekšivaći kod životinja izazvati jake probleme sa disanjem i svrab. Stoga nemojte nikada koristiti omekšivaće! Koristitie samo sredstva za pranje koja nisu parfumirana, ili samo jako slabo. Ako su se pojavile alergije, promijenite detrdžent. Jednostavni sapun se često dobro podnese. Indijski oraščići za pranje se također mogu upotrijebiti, ali se nakon pranja veš u mašini još jednom bez oraščića mora isprati (jer orasi i prilikom ispiranja ispuštaju tenside koji kožu životinja mogu jako iritirati). Novi predmeti od materijala se prije prve upotrebe moraju obavezno oprati, jer su često impregnirani i to može izazvati dišne puteve i kožu životinja.

Oprema/Nastambe: Oprema u kavezima i nastambama može također izazivati alergije. Često je drvo od kućica ili ostalog pribora jako impregnirano, ne rijetko sa formaldehidom. I u jeftinom priboru od plastike su nađene otrovne tvari. Kupujte opremu i predmete samo tamo gdje ste sigurni da su proizvedeni bez štetnih tvari.

Čovjek kao uzrok alergija

I vlasnik može svojem ljubimcu škoditi. Parfem, jako parfimirani sapuni i kreme za ruke, sve to može kod dodira sa životinjom kod nje izazvati jake alergijske reakcije u formi od iritacija na koži, pa do iritacije dišnih puteva. Pri kontaktu sa ljubimcima, odreknite se parfema, krema i sapuna - njih možete koristiti poslije.

Dim od cigareta jako iritira dišne puteve malih životinja. Također mirisna ili eterićna ulja, dimni štapići, mirisi za prostorije, mirisne svijeće, sve to može jako iritirati dišne puteve. U prostoriji u kojoj borave životinje se ne smije pušiti niti koristiti mirise!

Ostali uzroci alergija

Sobne biljke mogu izazvati jake alergije. Mnoge biljke isparavaju različite alergene. Čak i ako biljka sama po sebi ne sadrži nikakve alergene, oni mogu biti u zemlji za cvijeće, ili se alergija može pojaviti kad biljka procvijeta. Ako se kod životinja pojavi nova alergija, provjerite zemlju od biljaka, presadite je ako je napadnuta plijesni (bijeli sloj na zemlj) i uklonite cvijetajuće biljke iz sobe.

Općenito može i kompletan namještaj u sobi izazivati alergijske reakcije. Ako se alergija pojavi, a uzročnik nije čovjek niti predmeti u nastambama, onda razmislite koje ste nove komade namještaja, tepiha ili nekih drugih predmeta, u zadnje vrijeme nabavili. Novi namještaj, boje za zidove, lampe i tepisi mogu isparavati razne otrovne tvari. Često je alergija kod životinje prvi znak za to. Ti otrovi mogu i čovjeku jako naštetiti, stoga dajte nove komade namještaja testirati na otrove.
Pretražite sobu, iza namještaja, kaučeva i fotelja, na mjesta napadnuta plijesni - prije svega u blizini nastambe od životinja. I plijesan u sobi može izazvati teška zdravstvena oboljenja kod životinja i ljudi.

 

 

..:Home:.. ..:Informacije:.. ..:Anatomija:.. ..:Nabavka:.. ..:Ponašanje:.. ..:Smještaj:.. ..:Prehrana:.. ..:Zabava:.. ..:Društvo:.. ..:Potomstvo:.. ..:Zdravlje:.. ..:Starost:.. ..:Prijelaz preko dugina mosta:..